Bočni oltari

Par pobočnih oltara, simetrično postavljenih na zaobljenju između trijumfalnog luka i prvoga para nosača svoda crkvenoga broda, izvedeni su u kasnobaroknom stilu. Iznad lijepo stilizirane zidane oltarne menze diže se jednostavni retabl, oivičen parom pilastara i korintskih stupova koji su istaknuti prema naprijed. Prema vrhu retabla prostor zatvaraju lijepo izvedeni zavijutci. Nad glavicama stupova stilizirano je grede kao postament klasicističkim cvjetnim vazama.

Pobočni oltar Majke Božje. Središnja scena, oivičena stupovima i volutama, vrlo je neobično izvedena. Prostor je zamišljen kao kulisa za kip Bogorodice s Djetetom. Pozadina je slika na dasci. Petar Rutar je 1921. godine na njoj naslikao anđele s izrazima pobožnosti i štovanja prema Bogorodici. Kip prikazuje Bogorodicu koja sjedi na oblacima držeći na lijevoj ruci Dijete Isusa, a desnom mu podržava nožice. Nad glavom Bogorodice stoji sjenilo u obliku krune, a iz njega se na obje strane proteže srebrni uski veo, u visini kapitela svezan u čvorove te s vanjske strane obuhvaća anđeoske glavice na oltamoj pali. U vrhu oltara je gloriola koja sadrži Marijin monogram, okružen srebrnastim oblacima i zrakama, a iznad nje se uzdiže križ s neobično stiliziranim globusom. Kipovi sv. Stjepana i sv. Ivana Nepomuka nekoć su se nalazili na oltaru sv. Križa, a kipovi sv. Ignacija i sv. Franje Ksaverskog na ovom oltaru. Sada su ova dva para svetaca zamijenjena. S vanjske strane oltara na konzolama stoje kipovi Srca Marijina i sv. Josipa, nabavljeni početkom dvadesetog stoljeća. Njima na suprotnoj strani trijumfalnog luka odgovaraju simetrično postavljeni kipovi Srca Isusova i sv. Franje Asiškog, uz oltar sv. Križa. Ovi su kipovi nekoć stajali na konzolama uz četiri pilastra u svetištu, a amo su premješteni poslije posljednje obnove crkve. Po sredini 180 cm duge oltarne menze je pomoćno svetohranište, jednostavne izrade. Cijela arhitektura oltara ukusno je obojena i mramorizirana, a ukrasi su pozlaćeni.

Pobočni oltar sv. Križa, Postavljen je u crkvi kao uspomena na nekadašnju kapelu istog naslova u Tisovcu. On je simetrično postavljen uz podnožje desne strane slavoluka, na suprotnoj strani oltara Majke Božje. I njegova je arhitektura posve identična tom oltaru, a razlikuje se po patrociniju i pratećim svecima. Središnji prostor zauzima veliko raspelo, postavljeno ispred plohe koju je oslikao Petar Rutar prikazom obrisa Jeruzalema, pozornice zbivanja na Veliki petak. Tek preminuli Krist s otvorenim bokom, prikazan s izrazito naglašenim mišićjem, počiva na križu. Perizoma oko bokova vrlo je raskošna, u stilu kasnoga baroka. Okomica križa prodire kroz donji rub oltarne pale i preko predele se spušta do zemljane gromade uglavljenja križa iznad same oltarne menze. U atici oltara, iznad raspela i Pilatova natpisa je sjenilo u obliku krune, kao na paralelnom oltaru Majke Božje. Draperija koja se iz njega izvija je svijetlo bakrenaste boje i spušta se samo do gornjeg ruba oltarne pale. Gloriola je identična onoj na oltaru Majke Božje, ali sadrži Isusov monogram.