Poslije izgona Turaka iz Slavonije i ponovne uspostave crkvene uprave ovo je područje 1701. pripojeno Zagrebačkoj biskupiji i arhiđakonatu Svetačje. Mjesto je najprije pripadalo staroj župi Dubovac (Nova Kapela), potom Cerniku. Župničku službu vršili su franjevci iz veličkog, a kasnije iz cerničkog samostana. Njih su 1753. godine zamijenili biskupijski svećenici. Osnutkom župe u Novoj Gradiški 1763. Petrovo Selo se našlo u sastavu ove, tada goleme župe. Novogradiška se naime župa protezala starim drumom od Borovca na zapadu do Vrbove na istoku u dužini od 40 km, a obuhvaćala je Mačkovac na Savi, sva sela vrbljanske župe pa sve do Štivice. Na njezinu području danas postoji čak osam župa: Gornji Bogićevci, Mačkovac, Vrbje, Rešetari, Zapolje, Staro Petrovo Selo i sadašnje dvije župe u samoj Novoj Gradiški!
Godine 1765. izdana je naredba o preseljenju sela uz drum, a već 1766. godine u preseljenom Petrović Selu osnovana je župa. Prvim njezinim župnikom imenovan je Ivan Demut.
Prilikom utemeljenja župi su pripojena ova sela: Staro Petrovo Selo, sjedište župe, Vrbova, Štivica, Komarnica, Tisovac, Godinjak, Oštri Vrh, Starci, Vladisovo, Donji i Gornji Crnogovci, Laže, Brđani i Zapolje. U svakom od navedenih sela tada je postojala malena i siromašna drvena kapelica.
Granice i veličina župe su se tijekom vremena više puta mijenjale. Prigodom veli¬kog preustroja župa u Zagrebačkoj biskupiji 1789. godine osnovana je župa u Štivici s filijalom Komarnica, Također je bila osnovana i samostalna župa u Zapolju, ali je nakon nekoliko godina ukinuta i opet vraćena u sastav petrovoselske župe.
Godine 1963. osnovana je župa u Vrbovi, te je to mjesto sa Blažević Dolom izdvojeno iz župe. Ubrzo potom, 1966. godine, utemeljena je župa i u Zapolju, te su Zapolje. Laže i Brđani izdvojeni i pripojeni toj župi.
Današnja župa obuhvaća Staro Petrovo Selo, Donje i Gornje Crnogovce, Godinjak. Oštri vrh, Starce, Tisovac i Vladisovo. Na zapadu graniči sa Zapoljem, na istoku s Vrbovom, s juga joj je župa Štivica i nenaseljeni prostor prema Savi, odnosno prema župama Orubici i Davoru, a sa sjevera je također nenaseljena Babja gora iza koje sa sjeverne strane leži župa Požeški Brestovac u Požeškoj kotlini. Danas župa broji oko 900 domaćinstava i oko 3000 duša, čiji je broj u opadanju.
Od 1997. godine, kada je osnovana biskupija u Požegi, župa se nalazi u sastavu ove nove biskupije.
Redoslijed župnika:
1. Đuro Demut 1766-1773.
2. Malija Škvorc 1773-1782.
3. Marko Čakalić 1782-1788.
4. Ivan Lehner 1789-1814.
5. Antun Vukasović 1815-1836.
6. Josip Kovačić 1836-1844.
7. Petar Filić 1845-1858.
8. Miroslav Ulses 1859-1886.
9. Mijo Žveglić 1887-1908.
10. Stjepan Šalić 1908-1918.
11. Petar Vudi 1919-1942.
12. Josip Đurić 1943-1945.
13. Mijo Jelić 1945-1949.
14. Ivan Franjetić 1949-1950.
15. Mijo Jagodar 1950-1957.
16. Stjepan Kanić 1957-1984.
17. Milivoj Knežević 1984-2004.
18. Antun Prpić 2004-2017
19. Ivan Nikolić 2017-